Trauma i djeca - savjeti za roditelje (Trauma and children – tips for parents - Bosnian)

Kako djeca reaguju na traumu

Djetetova reakcija na uznemiravajuće ili zastrašujuće iskustvo može zavisiti od:

• starosti djetea
• njegovog karaktera
• načina na koji vi ili vaša porodica reagujete

Vaše dijete možda neće reagovati na način koji očekujete. Ono bi moglo biti:

• povučeno – moglo bi izgubiti interes za aktivnosti. Također može biti manje samouvjereno, tiho ili se vratiti načinu ponašanja iz djetinjstva.
• preokupirano – možda će mu trebati da ponovo proživi to iskustvo. Na primjer, kroz repetitivnu igru ili crtanje. Vaše dijete se može bojati šta će biti ubuduće ili imati noćne more.
• anksiozno – može imati problema s koncentracijom ili obraćanjem pažnje. Možda će htjeti biti stalno uz vas, imati problema sa spavanjem ili se lako isfrustrirati.
• loše se osjećati – može imati glavobolje i bolove u stomaku.

Dijete može imati odgođenu reakciju. Neka djeca mogu izgledati dobro, ali mogu imati reakciju danima, sedmicama ili čak mjesecima kasnije.

Kako razgovarati o traumatičnom događaju

Djetetu će pomoći ako budete iskreni prema njemu. Možete:

• uvjeriti dijete da je sigurno i da je to što se dogodili završeno. Možda ćete morati uvjeravati dijete više puta.
• slušati šta dijete govori. Shvatite djetetove brige i osjećaje ozbiljno.
• Recite svom djetetu da biste željeli čuti kako se osjeća.
• Recite svom djetetu šta se dogodilo na način koji je primjeren njegovom uzrastu. Koristite jezik koji razumije. Ako dijete ne zna osnovne činjenice, možda će pokušati samo da shvati šta se dogodilo. Može koristiti maštu ili ograničene informacije da bi upotpunilo priču. Ovo može stvoriti veću anksioznost i zbunjenost kod djeteta.
• pobrinite se da dijete zna da to nije njegova krivica. Ono mogže pomisliti ako je bilo zločesto ili je mislilo nešto loše o nekome.
• razgovarajte o tom događaju kao porodica. Dozvolite svakome da kaže šta želi, uključujući i djecu. To pomaže svima da osjete da imaju podršku, da ih se saslušalo i da ih se razumije.
• razgovarajte sa svojim djetetom o tome kako ljudi mogu reagovati na stres. Recite djetetu/njeni da su njegovi osjećaji normalni u takvim okolnostima. Možete ga uvjeriti da će se s vremenom osjećati bolje.

Kako možete reagovati na traumatični događaj

Vaše reakcije na osjećaje i ponašanje vašeg djeteta utjecat će na njegov oporavak. Važno je:

• pokazati razumijevanje prema njegovim promjenama u ponašanju. Djeca reaguju na uznemirujuće ili zastrašujuće događaje na različite načine. Promjene u njihovom ponašanju, poput ispada bijesa ili mokrenja u krevetu, su normalne.
• posvetite svom djetetu dodatnu pažnju. Ovo može biti važno pred spavanje i u drugim trenucima razdvajanja.
• potražite pomoć za sebe. Djeca se oslanjaju na roditelje ili staratelje kako bi razumjeli krizu i na nju reagirali. Potrebni su im odrasli koji će razumjeti njihove strahove i utješiti ih. Ako ste uznemireni, i vi možete dobiti podršku. Ako to ne učinite, to bi moglo povećati strah i stres koji vaše dijete osjeća.
• razgovarajte o svojim osjećajima sa svojim djetetom na prikladan način. To mu može pomoći da priča o svojim osjećajima.
• zapamtite da je svako drugačiji i da može imati različite emocije. Ne očekujte da će se vaše dijete osjećati isto kao i vi.
• dajte djetetu osjećaj kontrole nad svojim životom. Čak i donošenje manjih odluka može mu dati osjećaj da ima veću kontrolu. Ovo je posebno važno nakon haosa i krize. Djeca koja se osjećaju bespomoćno mogu doživjeti veći stres.
• Pokušajte da ne budete previše zaštitnički nastrojeni prema svom djetetu. Normalno je da želite da vaša porodica ostane povezana nakon krize. Ali važno je pomoći mu da osjeti da je njihov svijet sigurno mjesto za život.

Odnosi u porodici nakon traumatičnog događaja

Važno je:

• pridržavati se svoje uobičajene rutine koliko god je to moguće. To je umirujuće za djecu.
• umiriti dijete ako se ne snalazi u svim svakodnevnom načinu života. To se može odnositi na pohađanje škole ili obavljanje kućnih poslova.
• izbjegavati uvođenje promjena poput novih rutina, odgovornosti ili očekivanja u vezi s njegovim ponašanjem.
• održavati svoju ulogu odrasle osobe u kući. Ako imate poteškoća, važno je da se ne oslanjate na pomoć svog djeteta.

Kako pomoći djetetu da se oporavi:

Važno je:

• omogućiti svom djetetu dovoljno vremena za igru. To može biti sport, njegove omiljene igre i aktivnosti sa poznatim prijateljima.
• ostavite vremena za zabavu. Smijeh, veselje i zajedničko zadovoljstvo mogu pomoći svim članovima porodice da se osjećaju bolje.
• Imajte na umu da se apetit vašeg djeteta može promijeniti. Ako nema volje za jelo za vrijeme obroka, ponudite mu grickalice tokom dana.
• pobrinite se da dijete ima dovoljno odmora i sna.
• pomozite mu s fizičkim vježbama. Ovo će pomoći djetetu da se nosi sa stresom i poboljšati mu san.
• ograničite šećer, umjetno obojenu hranu i čokoladu.
• pomozite svom djetetu da se fizički opusti. To mogu biti tople kupke, masaže, priče i puno maženja.
• promijenite aktivnost ako to uznemirava dijete ili ga čini anksioznim. Na primjer, televizijsku emisiju koja dijete uznemirava ili ga plaši.

Ako ste u bilo kojem trenutku zabrinuti za svoje mentalno zdravlje ili mentalno zdravlje voljene osobe, nazovite Lifeline na broj 13 11 14.

Gdje potražiti pomoć

• Vaš ljekar opće prakse (doktor)
• Vaša medicinska sestra za zdravlje majke i djeteta
• Vaš lokalni zdravstveni centar
• Pedijatar ili dječji i adolescentni psihijatar – vaš ljekar vas može uputiti
• Centar za posttraumatsko mentalno zdravlje Phoenix Australia Tel. (03) 9035 5599
• Centar za tugu i gubitak voljene osobe Tel. 1800 642 066

Savjet možete dobiti i od:

• Lifeline Tel. 13 11 14
• GriefLine Tel. 1300 845 745
• beyondblue Tel. 1300 22 4636
• Kids Helpline - Linija za pomoć djeci Tel. 1800 55 1800
• DEŽURNA MEDICINSKA SESTRA - NURSE-ON-CALL Tel. 1300 60 60 24 – za stručne zdravstvene informacije i savjete (24 sata, 7 dana u sedmici)
• Australijska web stranica za roditelje – raisingchildren.net.au